Gdje se čuvaju podaci na računaru?

Glavni medij koji služi za čuvanje podataka na računaru je hard disk, skraćeno HDD (eng. Hard Disk Drive). Hard disk je memorijski medij na kome se čuvaju podaci bitni za paljenje i rad računara (operativni sistem) kao i svi drugi podaci koje sačuvate na njemu. Hard disk je samo jedna od memorija koje koristi računar i služi za trajno skladištenje podataka. Već par godina postoji i nešto što se zove SSD disk (eng. Solid State Drive), što je u stvari samo nova generacija trajne memorije koja služi istoj svrsi ali je način funkcionisanja odnosno tehnologija izrade potpuno promijenjena.

Najčešća pitanja kada se priča o performansama računara su pitanja o procesoru i o RAM memoriji, sada slobodno možete pitati i da li računar ima HDD ili SSD.

Šta je HDD, hard disk, tvrdi disk, Hard Disk Drive?

Kao što sam gore naveo hard disk je osnovni medij za skladištenje podataka, odnosno svi podaci koje imate na vašem računaru, lap topu, serveru se nalaze na ovom uređaju. Uređaj je sklon kvarenju a kada se pokvari postoji ozbiljna vjerovatnoća da ste ostali bez dijela ili svih podataka koje ste čuvali na njemu. HDD koristi namagnetisane rotirajuće diskove za čuvanje podataka (vizuelno slični DVD mediju). Takozvana glava lebdi iznad rotirajućih diskova i na taj način čita i upisuje podatke (slično gramofonu). Što se brže diskovi rotiraju performanse HDD-a rastu, odnosno možemo brže da čitamo i pišemo po disku. Ta karakteristika HDD-a se skraćeno zove RPM (Revolutions per Minute). Najčešći RPM hard diskova za lap-top je 5400, na desktop računarima je 7200 RPM, dok određeni serverski hard diskovi mogu da idu i do 15000 RPM. Razlog zašto je na lap topovima RPM „svega“ 5400  je to što se lap topovi često pomjeraju a u tom scenariju pri većem broju obrtaja može doći i do fizičkog oštećenja diskova i samim tim gubljenja podataka.

HDD

Kao što sam rekao, osnovna prednost HDD-a danas je mogućnost jeftinog skladištenja velike količine podataka. Za primjer možemo uzeti popularni WD (Western Digital) Black HDD od 1TB (1 TeraByte = 1024GB) košta oko 70 eura dok u zavisnosti od kategorije iste veličine SSD disko košta preko 200 pa i preko 300 eura u ovom trenutku.

Fizička veličina hard diska se mjeri u inčima, odnosno mjeri se dijagonala samog uređaja, pa su standardne dimenzije 2,5’’ za lap top uređaje ili 3,5’’ za desktop uređaje dok se na serverskoj infrastrukturi pojavljuje i jedna i druga veličina u zavisnosti od modela servera. Jednostavno što je fizički veći HDD više ima prostora za rotirajuće diskove unutar njega pa i kapacitet može biti veći.

Šta je SSD, Solid State Drive?

SSD dakle radi sve što radi HDD ali se podaci čuvaju u čipovima fleš memorije (eng. flash memory chips). U nekim slučajevima SSD može biti integrisan na matičnu ploču (na veoma malim lap-topovima i ultrabook uređajima). Dakle tehnologija je slična kao na fleš momorijama (USB stick) ali su čipovi drugog tipa i uglavnom su brži.

ssd

Sve gore navedeno važi kako za interne tako i za eksterne uređaje.

Poređenje karakteristika između HDD-a i SSD-a

Karakteristika SSD (Solid State Drive) HDD (Hard Disk Drive)
Potrošnja struje / Trajanje baterije na lap topovima Manja potrošnja energije 2-3W vata, preko 30 minuta duži rad koristeći samo bateriju Viša potrošnja energije 6-7W vati i zato koristi više baterije
Cijena Skup, gruba trenutna procjena  je 20 euro centi po gigabajtu (bazirano na modelima od 1TB) Svega oko 3 centa po gigabajtu (bazirano na modelima od 4TB)
Kapacitet Uglavnom nisu većeg kapaciteta od 1TB za lap top računare dok za desktop verzije idu i do 4TB Uglavnom između 500GB-2TB za notebook računare a maksimalna veličina za desktop verzije je 10TB
Podizanje (Boot) operativnog sistema Od 10-13 sekundi je potrebno računaru da se upali Oko 30-40 sekundi je potrebno računaru da se upali
 Buka  Nema pokretnih dijelova pa nema ni buke  Može da se čuje zvuk rotirajućih diskova i po neki klik, ako čujete grebanje vjerovatno je da je disk oštećen
 Vibracije  Nema vibracija jer nema pokretnih dijelova  Okretanje diskova može prouzrokovati male vibracije
 Grijanje  Minimalno zagrijevanje jer je mala potrošnja energije i nema pokretnih dijelova  Ne mnogo, ali više nego kod SSD-a
 Brzina kopiranja/pisanja fajlova  U zavisnosti od verzije od 200MB/s pa do 550MB  U zavisnosti od RPM od 50-120 MB/s
 Kriptovanje  Full Disk Encryption (FDE) na određenim modelima  Full Disk Encryption (FDE) na određenim modelima
Brzina otvaranja dokumenata-fajlova Do 30% brže nego na HDD Sporije nego SSD
Uticaj magneta Magneti i namagnetisani uređaji ne mogu da utiču na SSD Može doći do gubljenja podataka
Otpornost na padove Otporniji na padove jer nema pokretnih dijelova U slučaju pada upaljenog notebooka sa HDD-om velika je vjerovatnoća da će doći do oštećenja diska

Zaključak

Dakle, osim cijene i donekle kapaciteta sve prednosti idu u korist SSD diskova. Ovo je bilo tehničko poređenje dok je subjektivni osjećaj nevjerovatan, računari rade neuporedivo brže sa SSD diskovima u odnosu na HDD. Svima kojima je potreban stabilan i brz računar da bi završili posao (inženjeri, arhitekte, dizajneri, animatori, programeri…) topla preporuka da častite svoj komp jednim SSD diskom.